
|


Foto škola

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

|



Arnold Njuman: J.F. Kenedi
predsednik Sjedinjenih Američkih Država,
1956. godina



Prvi reportažni portret iz 1886. godine snimio je Paul Nadar. Na seriji snimaka vidi se tada stogodišnji francuski hemičar Marič Eugene Chevreul (1786 - 1889), u razgovoru sa Nadarovim ocem.

|

|
|
|

|

|

|

|

|

|

|

|

|



Hedler softboxovi,
70 x 70 cm i 50 x 50 cm



STRATAFLEX - difuzna srebrna refleksna površina sa otvorom za fotoaparat. Gornji prozirni deo može se prosvetliti softboxom ili direktnim osvetljenjem

|

|
|
|

|

|

|

|

|

|

|

|

|



"Čipkani stolovi",
Havana, Kuba, 2001
Suptilnost i filigranska lepota stolova pojačana je velikom dubinskom oštrinom koja je doprinela masivnosti i stabilnosti stolova i cele kompozicije. Ovde je takođe primenjen princip ponavljanja jednog objekta približno jednake veličine čija je statičnost dobijena centralnom postavkom glavnog objekta i razbijena postavljanjem manjih objekata po periferiji zamišljenog strukturalnog skeleta



"Biciklista",
Havana, Kuba, 2001
Primer klasičnog čitanja sleva nadesno koje je omogućeno kretnjom bicikliste koja se "nastavlja" van granica fotografije. Ovde je značajan i kolorni balans uspostavljen idealnim proporcionalnim odnosom dve primarne boje
|

|
UTICAJI NA VIZUELNI BALANS

U prošlom broju objasnili smo na čemu se zasniva vizuelni balans, na koji način utiče na našu podsvest, a sada ćemo razmotriti mnogobrojne uticaje koji određuju na koji način postižemo balans. Elementi koji koji utiču na balans možemo podeliti na ćetiri glavne grupe. To su: težina, pravac, gore/dole i levo/desno.

Težina

Težina je uslovljena različitim parametrima kao što su: gravitacija, lokacija, dubinska oštrina, veličina, ton, komponenta interesovanja, psihološka težina, izolacija i oblik. Još u trećem broju časopisa, kada smo govorili o prvom vizuelnom elementu - obliku, naglasili smo važnost i uticaj težine na naš vizuelni doživljaj. Objekat postavljen u donji deo fotografije i koji se "nastavlja" van granica dvodimenzionalnog plana izgleda teži od objekta jednake veličine koji se nalazi unutar granica plana i lebdi u prostoru. Možemo zaključiti da je doživljaj težine pretežno uslovljen položajem objekta u kompoziciji, tj. Zakonom gravitacije. Ovo ukazuje na značaj lokacije objekta unutar kompozicije i za to opet može poslužiti Arnhajmov skelet (REFOTO br.11) po kojem ako postavimo glavni objekat u centar slike, njegovu težinu i statičnost možemo dobalansirati postavljanjem manjih objekata van centra (npr. po dijagonalama).

Dubinska oštrina ne samo što određuje pravac kretanja i redosled gledanja objekata u fotografiji, vće i težinu. Što je veća dubinska oštrina predstavljene scene, to su elementi u sceni teži. Prisetite se fotografije puteva ili pejzaža koje se protežu do beskonačno, velike dubinske oštrine koje izgledaju izuzetno teško. Isto tako niz električnih stubova fotografisanih na ovaj način izgledaće teško i zbog svoje veličine. Ponavljanjem jednog objekta, približno jednake veličine, dobija se utisak masivnosti i povećane težine...
mr Ivana Brezovac

|
|
|

|

|

|

|

|

|

|

|

|

SNIMANJE VODOZEMACA

Vodozemci, a posebno gmizavci jesu životinje koje zaslužuju našu punu pažnju iako ih se većina ljudi plaši. Potrebno ih je štititi, a ne bespotrebno ubijati i to iz mnogo razloga. Obišao sam puno terena i najteže mi je bilo kada sam deci koju vodim na tzv. škole u prirodi branio da jedu borovnice, jagode i svo šumsko voće zbog moguće zaraze mišjom groznicom koja je poslednjih godina u našoj zemlji odnela nekoliko stotina života. Zmije otrovnice skoro se isključivo hrane glodarima, a od ujeda zmije u poslednjih 20 godina niko nije umro. Zaključak je veoma jednostavan.

Od mnogobrojnih vrsta životinja do sada smo pričali o snimanju beskičmenjaka koji se najčešće sreću. U grupu kičmenjaka ubrajaju se vodozemci, gmizavci, ribe, ptice i sisari. Iako su žabe, mrmoljci, gušteri, zmije i kornjače stvorenja koja ljudi obično izbegavaju koliko god mogu, a neretko ih i ubijaju i bez neke preke potrebe, kao modeli za snimanje su fantastični. Žabe su oprezna stvorenja i veliki broj vrsta život provodi u vodi ili kraj nje. Tu se osećaju sigurno, ali fotografu su takva mesta posebno nezgodna za neprimećen prilazak.

Ako stvarno hoćete da uradite dobre snimke neophodno je da napravite specijalan akvarijum gde kasnije možete snimati sve životinje koje žive pod vodom. Najvažnije je da je staklo vašeg akvarijuma što tanje, a izbegnete distorziju slike. Moj predlog jeste akvarijum napravljen od stakla debljine 2 mm. Pažnju obratite kada takav akvarijum punite vodom, a posebno pazite kada ga praznite jer je kao mehur sapunice i može pući ako pokušate da ga podignete. Najjednostavnije jeste prazniti ga pomoću creva krivom nategom. Vodite računa o uglu pod kojim osvetljavate životinju jer se može desiti da na snimku imate odblesak sa stakla...
Milan Živković
|
|

|



Alpski mrmoljak
- zoom objektiv na međuprstenovima, Fujichrome 100. TTL Fleš



Žaba gatalinka na cvetu jabuke
- zoom objektiv 35 - 135 mm, Fujichrome 100, blenda 11, TTL Fleš



Akvarijum
za snimanje vodozemaca napravljen od tankog stakla sa ojačanjima

|
|

|

|

|

|

|

|

|

|

|
|

Back

|
REFOTO - Pčinjska 17 - 11000 Beograd - Yugoslavia
Tel. 011 456 151, 444 86 62 - Faks: 011 446 02 34 - e mail: info@refoto.co.yu

|
|
|

|