REFOTO N° 12 


Home Redakcija Reč urednika Broj 12 Narudžbenica Kontakt


Tehnika


Piše: Boris Bjelica

























Contax N1

Prvi utisak pri kontaktu s Contax N1 fotoaparatom govori da je u pitanju vrhunski profesionalni fotoaparat bez obzira na svoju veličinu i težinu, čiji izgled podseća na Contaxove modele AX i RTS III. Prednji deo napravljen je od legure aluminijuma, a ostali delovi su impregnirani karbonskim vlaknima koja čine ovaj fotoaparat nesalomljivim i pri velikim linearnim udarcima od kojih bi tela napravljena od staklenih vlakana impregnirana polikarbonatima bila polomljena. S uglačanom mat površinom, čistom linijom i izvrsnim oblikom N1 primer je visokog dizajna i proizvodnih standarda. Uprkos veličini, odlično leži u ruci s odličnom ravnotežom dobrog oblika rukohvata i udobnog žleba za palac na zadnjoj starani.

Autofokusni sistem je tih zahvaljujući ultrasonik motoru smeštenim u objektiv kojim upravlja CCD senzor smešten u samom telu fotoaparata. Jedino objektiv od 100 mm f/2,8 Zeiss Makro-Planar koristi stari motor koji je bučniji. Autofokusni sistem za izoštravanje koristi centralni krstasti senzor i četri linearna senzora raspoređena u četiri ugla skoro kvadratnog oblika, a funkcionišu s objektivima koji imaju maksimalni otvor blende f/5,6 ili veći. Ono po čemu je Contax N1 jedinstven u odnosu na druge autofokusne fotoaparate jeste Bracketing izoštrenost, koja se aktivira pomoću dodatne funkcije broj 10. Fotoaparat tada pravi tri snimka: prvi s normalnom izoštrenošću, a drugi i treći snimak na osnovu proračuna dubinske oštrine i otvora blende, dok s dodatnom funkcijom broj 8 biramo granice izoštrenosti...















NIKON D100

Bilo ko da je video ili koristi Nikon F80, primetiće da je konstrukcija ovog novog digitalnog fotoaparata zasnovana upravo na ovom telu. Jedina razlika jeste u visini koja je kod D100 za 20 mm veća. Dizajn je moderan i veoma funkcionalan i omogućava lagano i komforno korišćenje. Na zadnjem delu direktno ispod tražila nalazi se 1,8 inča TFT LCD monitor od 120.000 dpi koji daje veoma oštru i svetlu sliku, poseduje odličan antirefleksni sloj identičan onom koju imaju D1X, D1H i D1. S Nikon D100 isporučuje se i transparentni zaštitni poklopac za monitor BM2, koji treba da ga zaštiti od oštećanja, a ujedno omogućava gledanje snimljenih fotografija bez njegovog skidanja. Kontrolni dispej na gornjem desnom uglu pokazuje sve potrebne informacije o postavljenim elementima za snimanje. Pritiskom na levo dugme od dispeja aktiviraće se njegovo osvetljavanje, olakšavajući kontrolu rada u mraku.

Senzor (CCD) veličine 23,7 x 15,6 s rezolucijom od 6,31 milion piksela omogućava dobijanje fotografija maksimalne veličine 3.008 x 2.000 piksela ili u manjim rezolucijama 2.240 x 1.480 i 1.504 x 1.000 piksela...




Digitalci za svakog

U milanskom Muzeju nauke i tehnologije "Leonardo da Vinci" 7.marta 2002.godine održana je panevropska konferencija za štampu, na kojoj su čelnici Epsona predstavili svoju viziju budućnosti razvoja digitalne fotografije i štampe i konkretne planove za neposrednu budućnost. Preko 170 novinara stručnih časopisa iz svih evropskih zemalja bili su u prilici ne samo da saznaju obilje zanimljivih podataka, već i da vide kako rade nove generacije Epsonovih fotoštampača. Nakon ove vrlo uverljive prezentacije teško je oteti se utisku da se upravo nalazimo na prekretnici, da smo svedoci trenutka u kome klasična fotografija definitivno ustupa mesto digitalnoj...
















Olympus µ (mju) II

Olympus µ (mju) II postoji na traištu skoro pet godina i jedan je od najprodavanijih kompaktnih fotoaparata. Male je konstrukcije i modernog dizajna s pokretnim poklopcem koji štiti objektiv, a njegovim pomeranjem se uključuje. Radi se u dve boje - crnoj i šampanj zlatnoj, s datumarom ili bez njega. Otporan je na vlagu i prskanje vode. Ono što ovaj fotoaparat čini posebnim nije zum objektiv s velikim rasponom, koji obično ima malu svetlosnu jačinu i lošiju oštrinu kada je taj raspon prevelik, već objektiv od 35 mm koji ima četiri sočiva, od kojih je jedno asferično, raspoređena u četiri grupe. Svetlosna jačina ovog objektiva od f/2,8 omogućava fotografisanje i pri lošijim svetlosnim uslovima bez blica. Ovim objektivom dobijamo veoma oštre slike i u centru,i na ivicama, čak na najvećem otvoru blende od f/2,8...











Coolpix 4500

Nikon nastavlja da unapređuje seriju digitalnih fotoaprata sa dvodelnim telom. Nakon Coolpixa 900, 950, 990 i 995 koji su bili veoma popularni i cenjeni, na traištu se pojavio novi Coolpix 4500, koji treba da nastavi uspešnu tradiciju, iako u svojoj oznaci ne nosi broj 9xx.

Nikon 4500 ima izmenjen dizajn, koji je stilski doteran sa zaobljenim ivicama i deluje modernije. Dimenzije su manje, dok telo koje je kompletno napravljeno od metala daje profesionalni izgled. I pored manjih dimenzija, držanje i rukovanje više je nego komforno. Objektiv je ostao isti i pokriva žižnu daljinu ekvivalentnu 35 mm fotoaparatima od 38 do 155 mm, sa svetlosnom jačinom f/2,6-f/5,1, a poseduje i 4x digitalni zum. TFT LCD monitor veličine 1,5 inča nešto je manji nego kod ostalih Coolpixa iz ove serije. Coolpix 4500 poseduje i šesnaest programa sa scenama za snimanje: portreta, zabava u zatvorenom, noćnih portreta, scena na plaži i snegu, pejzaža, zalaska sunca, noćnih pejzaža,...












Foto tehnologija

SVI PIXELI DEJVIDA HEMINGSA


Kroz bogatu filmsku produkciju najrazličitijih tema i žanrova, naročito savremenu, često je korišćen motiv koji je uvek imao neodoljivu magiju i privlačnost i umeo da bude i među najznačajnijim sekvencama i temama filma - motiv uvećanja. To uvećanje, s varijetetima uveličanja ili zumiranja, uglavnom se dešavalo ili izvodilo uz pomoć nekog moćnog i sofisticiranog optičkog ili elektronskog uređaja, i po pravilu je, u svojoj kulminaciji, dovodilo do dramatičnih i uzbudljivih otkrića i preokreta. Zumirani medij nije uvek bila fotografija. Mogao je to biti i snimak filmskom kamerom, živi snimak s elektronske kamere, satelitski snimak, već od filma do filma, ali je uvećanje statične slike fotografije nekako uvek krilo najvišć čari i tajne. Fotografi su prvi put 1966. godine sa punim uživanjem mogli da pogledaju jedan film iz "svog žanra". Desilo se u kultnom ostvarenju Mikelanđela Antonionija, prema istoimenoj priči Hulia Kortasara, da se i tema i radnja filma izuzetne slojevitosti značenja grade oko fotografije, a i da se zaplet filma formira na motivu uvećanja detalja jedne fotografije...

Srđan Vuković











Back



REFOTO - Pčinjska 17 - 11000 Beograd - Yugoslavia
Tel. 011 456 151, 444 86 62 - Faks: 011 446 02 34 - e mail:
info@refoto.co.yu