 |
 |
|
|
|
H2O
Večiti izvor inspiracije
Ako zanemarimo činjenicu da se svaki fotograf, kao i sva živa bića,
sastoji najvećim delom od vode i da se fotografije prilikom nastanka
moraju dobro okupati u vodi (izuzev digitalnih), voda u tečnom, čvrstom
i gasovitom agregatnom stanju ima značajnu ulogu u fotografiji kao
sporedan ili glavni motiv i veoma atraktivan rekvizit s izrazitim
likovnim osobinama, a takođe i kao sekundarni izvor svetla. Kao glavni
sadržajni motiv fotografski je možemo obraditi iz sociološkog, ekološkog,
etnološkog aspekta, s naučnog gledišta kao prirodnu pojavu, a s likovnog
stanovišta kao figurativnu ili nefigurativnu emotivno-estetsku poruku.
Od davnina, ljudske zajednice grupisale su se na mestima oko vode.
Fotografska priča o ljudima koji žive na vodi i od vode: mornari,
ribari, vodeničari itd., priča o vodi u ruralnim i neurbanizovanim
sredinama ili u prirodnim uslovima života može da bude i te kako višeslojna,
sadržajno i likovno zanimljiva. Gledano iz etnološkog aspekta, možemo
da zabeležimo i obradimo postrojenja i uređaje koje su ljudi nekad
koristili da bi došli do vode, na čije tragove još uvek nailazimo.
Ova priča u savremenim urbanim sredinama nije mnogo zanimljiva. Dovoljno
je odvrnuti slavinu i sadržaj priče nestaje u kanalizaciji, ali gledano
s ekološkog stanovišta, ona može da bude i te kako interesantna. S
jedne strane, milioni ljudi zagađuju ogromne količine vode dok se,
s druge, isti broj ljudi trudi da obezbedi dovoljne količine čiste
vode. A koliko je ovo pitanje ozbiljno, možemo prosuditi po nedavnim
apokaliptickim najavama ratova zbog vode. Sama po sebi voda kao glavni
objekat jeste veoma atraktivan i čest motiv u pejzažnoj fotografiji,
a često je susrećemo i u drugim fotografskim žanrovima.
mr Vladimir Červenka
|

“Zarobljena” lepota slapa |
|
|
Mirne vodene površine
velike (more, jezero) ili male (bara)
Običan posmatrač neće primetiti ništa neobično u tome što se od
mirne vodene površine odbija svetlost i na neki način stvara slika
okoline kao u ogledalu. Medutim, fotograf se ne može pomiriti s
tako uobičajenom slikom i tada dolazi do izražaja njegova kreativnost.
Refleksi se mogu po potrebi prigušiti ili naglasiti, a osnovni alat
za takve intervencije predstavlja polarizacioni filtar.
Okretanjem polarizacionog filtra možete dobiti jače ili slabije
propuštanje polarizovane svetlosti koja se reflektovala od vodene
površine.
Ako eliminišete reflekse s površine, najčešće se dobija snimak na
kome je voda tamnoplava ili zelena. Ako je, na primer, u pitanju
jezero velike prozirnosti, u prednjem planu stiče se utisak da uopšte
nema vode – jasno se vidi plitko dno.
Okretanjem polarizacionog filtra možete da postignete i potenciranje
refleksa. U tom slučaju filtar slabije propušta neželjene odsjaje,
pa ćete dobiti jasniju i kontrastniju reflektovanu sliku, efektniju
nego kada ne koristite polarizacioni filtar
|

Savršeno mirna voda Bledskog jezera ima efekat ogromnog ogledala
|
|
Tekuće vode
(reka, potok, vodopadi, kaskade i sl.)
Voda koja protiče, u fotografskom smislu, ima tretman pokretnog objekta.
Znači, imate sledeće mogucnosti:– ako snimate dovoljno kratkom ekspozicijom,
pokret vode biće ”zarobljen” u deliću vremena i voda će biti jasno
zabeležena u takvom stanju, kao da je zaleđena. Da biste mogli postići
kratka vremena ekspozicije (na primer, kraće od 1/1.000), potrebno
vam je prilično svetla i dovoljno osetljiv film. Primorani ste da
radite s velikim otvorom blende (na primer, 2,8 – 4), pa treba voditi
računa da vodeni detalji koje želite da ”zamrznete” na fotografiji
budu u opsegu dubinske oštrine;
Ako upotrebite dovoljno dugu ekspoziciju (na primer, pola sekunde
i duže), vodeni tok formiraće dugačke osnovne tragove na vašem snimku,
a sva mala raspršavanja vode biće razmazana. To je razumljivo jer
u tom intervalu svaki vodeni mlaz prelazi put od, na primer, nekoliko
metara i ne postoji mogućnost da budu definisani sitni pokreti kapljica.
U ovakvim situacijama stativ će vam biti neophodan. |

Taorska vrela |
|
 |
|
 |
 |
|
|
|