Možda nikada niste čuli za njegovo ime, možda ga nikada niste upoznali niti videli u novinama, na televiziji, na izložbama... ali jedno je sigurno – njegove fotografije sigurno ste videli. Sa mnogobrojnih bilborda u gradu ”gledale” su nas njegove fotografije koje su deo kampanje za Legend, Mercedes, Grand kafu, Exit festival, Grand plesure, Komercijalnu banku, Marbo grickalice, Gala vodu, Intimo, Delta City, Draganu Ognjenović... i da ne nabrajamo dalje, spisak bi bio zaista dugačak. Već punih deset godina Marko Todorović jedan je od kreatora reklamne fotografske scene kojom, kao i svuda u svetu, suvereno vlada fotografija s izraženom postprodukcijom.
Oduvek je bio obuzet naknadnim ”igrama” s fotografijama, svojevremeno u mraku svoje foto-laboratorije a danas uz pomoć čarobne kutije zvane računar i svima nama dobro poznatog softvera Photoshop. Po njegovim rečima, fotografije koje snima samo su polazna tačka za dalju obradu i manipulaciju koja je uvek balansirala na granici između dizajna i fotografije. Zbog toga ne čudi što se puno puta u svojoj dosadašnjoj karijeri vrlo lako i uspešno otisnuo u vode izdavaštva, dizajna, snimanja spotova...
2003. godine pokrenuo je časopis Asfalt, jednogodišnje izdanje posvećeno modi i dizajnu gde u odličnom kvalitetu štampe prezentuje svoje fotografije. Sledeći broj izlazi u novembru ove godine a svako izdanje predstavlja neku vrstu Markovog portfolia – pravi način da prezentuje svoje ideje onako kako želi.
Bilo da se radi o reklamnoj ili tzv. umetničkoj fotografiji, spoj realnog i nadrealnog jeste ono što karakteriše njegove fotografije. Taj spoj nastaje u postprodukciji, tj. u Photoshop-u koji je oduvek bio neodvojivi deo njegovog rada a tokom niza godina stekao je odlično iskustvo i znanje koje mu dozvoljava da kreira šta god poželi. Iz razgovora s njim saznali smo da svaka fotografija iziskuje puno sati obrade i da su mnogi elementi, za koje mislimo da su logičan deo fotografije, naknadno dodati i do savršenstva uklopljeni u ostatak scene. Iako su mnogi od ovih prizora vidljivo nerealni, jer je to bila i autorova namera, rezultat je harmonična slika – bajkoviti prikaz neke imaginarane priče.
Još jedan od čestih ”elemenata” Markovih fotografija je i žena, često naga i, obavezno, vrlo atraktivna. ”Styling” modela je vrlo bitan i naglašen i deo je sofisticiranog izgleda njegovih fotografija snimljenih maštovito i smelo uz visoku dozu estetizacije kojoj, pre svega doprinosi ”lutkasti” izgled fotografisanih modela.
Voli da radi sa ljudima ali dešava mu se da neke predmete doživi kao ”neodoljive” i tada ga inspirišu na kreativnu igru toliko svojstvenu njegovom senzibilitetu i afinitetu. Način njegovog rada odslikava i trenutne tendencije u svetskoj fotografiji gde su glamur, do detalja aranžirana scena i stripovska grafika i kolorit glavno obeležje. Iako Marko ne voli da priča o opremi koju koristi jer misli da nije važna, evidentno je da je profesionalizam prisutan na svakom koraku – od vrste tehnike do zanatskog umeća korišćenja iste.
Iako je mlad (rođen 1975), poslednjih desetak godina rada u profesionalnoj fotografiji svrstava ga u veoma iskusne fotografe. To iskustvo gradio je radeći na mnogim projektima kao deo kreativnog tima gde je skupljao znanje i iskustvo koje je tako uspešno primenjuje u svom radu bilo da je to fotografija, dizajn ili video. Ovakvo ”multimedijalno” delovanje karakteristično je za savremene stvaraoce jer su granice među umetničkim oblastima skoro potpuno nestale zbog izuzetno lakog pristupa i rada u skoro svim medijima a za to je, svakako, najzaslužnija digitalna era u kojoj živimo.
Ivana Brezovac