Proširite vidike


Enterijer snimljen s ”ribljim okom”, bez korekcije i s korekcijom

Nemam pojma kako su ljudi saznali kako ribama izgleda svet. Bilo kako bilo, nazvali su jedan čudan objektiv – Fisheye lens tj. ”riblje oko”. Ima jedna lepa poslovica: ”Ako ne možeš jedan problem da rešiš, prikaži ga kao vrlinu”. Takav slučaj imamo i s ”ribljim okom”. Konstruktori objektiva bore se da naprave objektiv lišen deformacija, a nekome je palo na pamet da umesto da koriguje deformacije, učini ih još jačim. Tako je nastao objektiv o kome govorimo.Moje prvo iskustvo s Ribljim okom bilo je pre više decenija. Prijateljski nastrojen trgovac fotografske opreme pozajmio mi je Canon objektiv Fisheye od 16 mm, i ja sam napravio gomilu interesantnih snimaka. Odlučio sam, međutim, da ne kupujem taj objektiv jer je njegova primena bila zaista ograničena. Fotografije snimljene s ”ribljim okom”su interesantne ali ako preterate može da vas zaboli glava od tih silnih distorzija. Pre ...

Pročitajte više ...


Samo za odvažne


HIISHII                 Aleksandar Miškov

HIISHIIPod imenom HIISHII krije se ”tandem” koji čine dvoje mladih zaljubljenika u fotografiju i sport – Katarina Batuta i Uroš Višekruna. Već godinu i po dana objavljuju fotografije pod pomenutim pseudonimom jer smatraju da kao tim mogu da snime bolje fotografije i, što je retkost, sujeta im nije jača strana, možda zato što ih i u privatnom životu spaja ljubav. Ekstremni sport je svakako veoma uzbudljiv, kako za one koji ga upražnjavaju, tako i onima koji ga gledaju, a posebno onima koji fotografišu. Kao i sportisti, fotografi moraju imati tu povećanu dozu adrenalina jer uzbuđenje i opasnost idu ruku pod ruku kada je ovaj sport u pitanju. Katarina i Uroš odlučili su se za timski rad jer kažu da je lakši i omogućava im da u isto vreme budu na različitim mestima – neko je na polaznoj tački, a neko na dolaznoj. Mogu da se podele po pozicijama i da snimaju iz različitih uglova. Jedan od njih, naravno, ...

Pročitajte više ...


Slojevi 4

Organizacija slojevaVeć smo napomenuli načine za dobijanje novih slojeva. Broj slojeva koje program može da podrži (koji je nekada bio limitiran na 99) sada je ograničen samo količinom memorije koju imate u računaru. Zato je Adobe razvojni tim smislio različite načine organizacije rada, a prva koja pomaže snalaženju u takvoj masi jeste da pojedinačne slojeve možemo grupisati. Na taj način moguće je grupe slojeva učiniti vidljivim ili ih sakriti, ali i uraditi određene operacije koje će biti primenjene na svim pojedinačnim slojevima u grupi. Rad na sloju ili slojevima moguć je samo ukoliko su oni aktivni, a da bi to bili neophodno je da kliknete na sloj i tada ime aktivnog sloja postaje vidljivo pored imena fajla.Ukoliko je potrebno da neki potez primenite na sve slojeve, tada je neophodno aktivirati opciju Select All Layers. Pojedine alate kao što su bojenje četkicama ili podešavanja osvetljenosti i kontrasta moguće je uraditi samo na aktivnom i ...

Pročitajte više ...


Upisivanje IPTC i copyright podataka

Ono što muči vas (a posebno nas) jeste neupisivanje podataka u File Info što nam pravi velike probleme prilikom manipulacija foto-grafijama (kopiranja, prebacivanja iz foldera u folder...) kada se dešava da moramo tragati za vašim podacima. Neophodnost upisivanja ovih podataka vezana je za svako slanje fotografija jer se na taj način donekle obezbeđuje autorstvo. Podaci ostaju sastavni deo digitalne slike čak i kada menjamo formate ili veličinu fotografija. Gube se jedino u slučaju da kopiramo sliku i prebacimo je u nov dokument. Na isti način nehotice je moguće napraviti grešku i prebaciti iskopirani fajl na fotografiju koja ima neke od podataka koji će potom postati deo potpuno drugačije, nove slike. Zato je neophodno povesti računa kada nešto kopirate sa slike na sliku da ne dođe do zabune s datumom, vrstom fotoaparata ili podacima o snimanju. Za ovakve operacije do sada smo morali da koristimo ili neki od odgovarajućih ...

Pročitajte više ...


Tele flešer

Što su objekti dalji efikasnost blica je sve manja, a neumoljiva formula o padanju intenziteta svetlosti s kvadratom rastojanja između izvora i krajnje tačke dokazuje svoju tačnost. Ukoliko želimo da blicem osvetlimo nešto što je nekoli–ko metara dalje od nas imamo priličan problem. Slična stvar je i s dodatnom opremom za bliceve jer su svi dodaci uglavnom namenjeni raspršivanju i omekšavanju svetla koje daju. Na mojim mehaničkim Minoltama koristio sam bliceve relativno velikih vodećih brojeva vrednosti 36 ali mi je po prvi put faktor gubitka energije u rasutom svetlu zasmetao kada sam s rancem na leđima razmišljao o svakom deliću opreme i s užasom shvatio da nosim pedesetak punjivih baterija. Njihov kapacitet u to vreme iznosio je samo 500 mA i relativno brzo su se trošile u potpunom mraku pećina koje smo obilazili. Pored toga glavna potrošnja baterija bila je prilikom makro fotografisanja. Sasvim slučajno ...

Pročitajte više ...


Sve je u svetlu

Iako je deo naziva naše rubrike ”U studiju” ovoga puta pokazaćemo kako da fotografišete predmete koje ne možete doneti u studio osim ako imate na raspolaganju nekoliko stotina kvadrata. Bili smo u društvu s našim urednikom Ivanom Brezovac koja je dobila zadatak da snimi fotografije ekskluzivne italijanske opreme za kupatila.Fotografisanje mlečno bele poluprovidne kade obavljeno je u trenutku kada je kroz prozore stizalo svetlo popodnevnog sunca. Iako je i ovde bilo pomešano nekoliko različitih izvora svetla ona su imala svoja kreativna ”opravdanja” pa su svojom raznolikošću doprinela životnosti snimljene scene i razigranosti sjajnih površina koje su dobile na nežnosti. Glavna karakteristika je lepa atmosfera dobijena nežnim svetlom koje je kombinacija prirodnog (prozor), studijskog (fleš) i ambijetalnog (svetlo s plafona). Razlika između velike i male fotografije je u još jednom dodatom ...

Pročitajte više ...


Prijatelji: Klima uredjaji, bela tehnika | Zivotno osiguranje