Kolekcionarstvo

Zorki 10

U svakom dijelu ljudske kulture dizajn igra veliku ulogu. Tako i u fotografiji ili da kažem pogotovo u fotografiji. Dizajn fotoaparata važan je zbog funkcionalnosti ali i zbog estetskog dojma. Prema dizajnu znamo i o kojoj se vrste fotoaparata radi, znamo da su oni veliki DSLR, manji mirrorless, a oni najmanji su kompaktni fotoaparati. U svakoj od tih kategorija važno je da se fotoaparat ističe u masi konkurentnih modela. Upravo to je bila glavna nit vodilja ruskog proizvođača Zorki iz Krasnogorska kada su počeli proizvoditi ovaj rekao bi i za današnje vrijeme moderni fotoaparat imenom Zorki 10.
Zorki 10 proizvodio se od 1964. do 1977. a 1965. osvojio je zlatnu medalju za dizajn na Leipzig world fair-u.

Bio je to prvi fotoaparat sa automatskom ekspozicijom u Rusiji i prvi fotoaparat koji je zamijenio rusku GOST skalu sa standardnim ASA/DIN(današnji ISO) oznakama za osjetljivost filma.
Inače taj dizajn nije bio baš originalno ruski, naime svi dotadašnji Zorki fotoaparati bili su dizajnom kopije Leica fotoaparata, a svi nakon ovog Zorkija 10 bili su kopije japanskih fotoaparata kao što je npr. Ricohmatic 35. Postoji više verzija Zorkija 10 sa malim izmjenama u izgledu. Neke verzije se lako pronađu na lokalnom buvljaku dok je najrjeđa verzija crne boje koja je izdana povodom 25 kongresa kom. partije i jako ga je teško pronaći. Zorki 10 može se negdje pronaći i pod imenom Revue 5.

No vratimo se na dizajn, jer to je ono što ističe ovaj fotoaparat iz mase. Poprilično kockast,ćoškast i minimalističan je možda najbolji opis ovog fotoaparata. S gornje strane nema ničega osim nožice za flash ili dodatni pribor i natpisa Zorki, ukoliko je proizveden za rusko tržište natpis će biti na čirilici i sa strane neće biti natpisa made in sssr nego samo serijski broj.

S prednje strane nalazi se naravno objektiv, priključak za flash, tražilo i žuti range finder(okno za izoštravanje). Range finder radi tako da dok pomičemo skalu za izoštravanje na objektivu pomiče se i dupla žuta slika u tražilu, kada se slike preklope onda je fotografija oštra. Na stražnjoj strani nalazi se dosta maleno tražilo u njemu vidimo gore spomenutu duplu sliku, oznake ruba kadra i oznake za rub kadra kada fotografiramo predmete koji su blizu(paralaksa). U tražilu se nalaze i oznake za ekspoziciju, tj jedna mala igla koja se pomiče u tražilu i govori nam imamo li dovoljno svjetla za kadar koji fotografiramo. Na donjoj strani nalaze se limić za otvaranje stražnjih vrata za umetanje filma, poluga za prematanja filma , navoj za stativ, gumb za otpuštanje filma kako bi ga namotali, brojač okidanja i poluga za navijavanje filma.

Objektiv je možda i najkompliciraniji dio ovog fotaparata. Radi se o Industarovom  45mm objektivu otvora blende od F2.8 do F22, navoj za filtre je 52mm. S prednje strane pažnju nam piljeni veliki selenski svjetlomjer(ne treba baterije). Nakon njega se na objektivu nalaze prsten za osjetljivost filma (ASA,ISO) pa onda prsten tj. gumb za određivanje blende. Krajnji položaj stavlja fotoaparat u automatski mod kada okida brzinom od 1/30 do 1/500sec. Ako pak koristimo manulani mod onda je brzina okidanja 1/30 sec ili možemo prekidač postaviti na B(Bulb)mod, tu se nalazi i prekidač za samookidanje i na kraju skala za izoštravanje i veliki gumb okidača.

Ovaj zanimljivi dizajn nastavljen je i sa Zorkijem 11 koji nije imao rangefinder i Zorkijem 12 koji je bio half-frame fotoaparat, fotografirao je na pola jednog 35 mm kadra, tako npr film od 36 snimaka postaje film sa 72 snimka(smanjenog formata) . Koju god verziju pronašli svojim dizajnom sigurno će lijepo upotpuniti zbirku na vašoj polici.

Autor: Dario Drvodelić

Više autorskih tekstova, pogledajte na BLOGU.

ReFoto

Author: ReFoto